Trgovački centri svoje posjetitelje mame svim osjetima, a da oni to ni ne znaju. Blještavilo, čistoća, veliki stakleni izlozi, skladne boje, ugodna glazba i predivni mirisi odaju pomalo osjećaj glamuroznosti. Nije potrebno previše poznavati ljudsku psihu kako bi se shvatilo da sve ovo služi kako bi potencijalnog kupca opustilo, uljuljkalo i opilo, potaknuvši ga na kupnju.

Osjet njuha

Malo tko ovo zna, ali njuh je najsofisticiraniji od svih ljudskih osjeta. Osim toga, jedino njuh i okus reagiraju isključivo na unos u organizam, što ih čini intimnijom vrstom osjeta. Time što ih izravno doživljavamo, jako ih osjećamo budući da snažno izazivaju sjećanja i osjećaje.

Parfemi

Mješavina mirisa biljnog, životinjskog ili sintetičkog podrijetla otopljenih u alkoholu i vodi koji objedinjeni čine ugodnu kompoziciju, nazivaju se parfemima. Oni moraju imati 40% čistog mirisa, a oni s nižom koncentracijom mirisnog ekstrakta su toaletne vode. Najčešče su biljne esencije od sandalovine, ruže, lavande, jasmina itd., a najrjeđe životinjske, poput ambre i mošusa. Sintetički mirisi oponašaju one dobivene iz prirode, pa su im ekološki, ali i financijski, prihvatljiva zamjena. Riječ parfem nastala je od latinske fraze za prolazak kroz dim – “per fumum”. Mirisi su se kroz povijest koristili prvo u obredne, potom u zdravstvene svrhe, a s vremenom i za uljepšavanje. Danas parfem daje dodatni pečat osobi i kod većine bez obzira na spol dio je svakodnevne prakse.

Parfumerije u trgovačkim centrima

U trgovačkom centru uvijek će se pronaći makar po jedna drogerija i parfumerija iz kojih neodoljivo miriše. Ova je praksa započela početkom 20. stoljeća u SAD-u kada se uvelo da na ulazu u robnu kuću treba odmah stajati parfumerija koja bi poništila miris na konje koji se osjećao s ulice i pružila ugodnu atmosferu prilikom kupnje. I danas, pored toga što se mirisi šire iz parfumerija kao dio trgovačke marketinške strategije, oni služe ulozi određene barijere prema izvanjskim mirisima.